Europski gradovi trebaju bolju zaštitu od toplinskih valova koji su sve češći

Europski gradovi hitno trebaju provesti mjere za ublažavanje učinaka toplinskih valova dok se kontinent sve više zagrijava, a temperature rastu dvostruko brže od svjetskog prosjeka, upozorava se u novom izvješću konzultantske tvrtke za arhitekturu i inženjerstvo Sweco. Te mjere trebale bi uključivati ​​digitalne inovacije, rješenja temeljena na prirodi, “plavo-zelenu infrastrukturu” i zgrade visokih performansi, tvrdi Sweco.

Prošle godine zabilježen je rekordan broj dana s ekstremnim vrućinama, podsjeća Sweco i upozorava da je smrtnost od posljedica ekstremnih vrućina u Europi u posljednjih 20 godina porasla za oko 30 posto. Osim značajnih rizika za javno zdravlje, toplinski valovi također negativno utječu na infrastrukturu i ekonomsku produktivnost u urbanim područjima, navodi se u dokumentu.

Canva

Izvješće, koje je analiziralo stanje u 24 europska grada, pokazuje da se rizici povezani s vrućinom često zanemaruju u klimatskim planovima te da su gradovi u sjevernoj Europi dizajnirani tako da štite stanovništvo od hladnoće, a ne od vrućine.

Analiza pokazuje i koliki se porast temperature očekuje u svakom od gradova u razdoblju od 2020. do 2100. godine. Procijenjeno povećanje broja ekstremno vrućih dana za Kopenhagen je 160 posto za Stockholm 150 posto, za Oslo 140 posto, 130 posto za Rotterdam i Bruxelles i 100 posto za Helsinki.

Iako izvješće pokazuje da neki europski gradovi poduzimaju korake u pravom smjeru, napominje da još uvijek postoje veliki nedostaci koje treba riješiti. U svojim bi se klimatskim planovima europski gradovi trebali više usredotočiti na zaštitu ranjivih skupina poboljšanjem sustava hlađenja objekata poput predškolskih ustanova ili staračkih domova, stoji u izvješću.

Izvješće također preporučuje da gradovi surađuju kako bi se učinkovito nosili s toplinskim valovima ulaganjem u znanje, korištenjem relevantnih podataka i zajedničkim planiranjem rješavanja kriza s toplinskim valovima. Vlasti moraju stvoriti učinkovitije strategije za zaštitu ranjivih skupina, očuvanje općeg javnog zdravlja i povećanje klimatske jednakosti, istaknuto je.