Gotovo 2000 djece mlađe od pet godina umire svaki dan zbog onečišćenja zraka, koje je nadmašilo loše sanitarne uvjete i nedostatak čiste vode i postalo drugi najveći čimbenik rizika za zdravlje male djece diljem svijeta.
Više od 8 milijuna smrti, djece i odraslih, bilo je uzrokovano onečišćenjem zraka u 2021. godini, prema novoj studiji Instituta za zdravstvene učinke (HEI), budući da i vanjsko i unutarnje onečišćenje i dalje uzima sve veći danak zdravlju.
Prljavi zrak sada je postao drugi najveći ubojica na globalnoj razini, pretekavši pušenje, a drugi je odmah nakon visokog krvnog tlaka kao faktor rizika za smrt među općom populacijom. Među djecom mlađom od pet godina, onečišćenje zraka je odmah nakon pothranjenosti najveći čimbenik rizika u smrtnosti.
Ovogodišnje izvješće o stanju globalnog zraka, koje HEI objavljuje od 2017., a koje je ove godine izrađeno u partnerstvu s Unicefom, također pokazuje da djeca u siromašnim zemljama trpe neke od najgorih utjecaja, pri čemu je stopa smrtnosti povezana s onečišćenjem zraka kod djece mlađe od pet godina 100 puta veća u većini Afrike nego u državama s visokim prihodima.
Pallavi Pant, glavni autor izvješća i voditelj globalnog zdravlja na HEI-u, ukazao je na goleme nejednakosti koje je izvješće otkrilo. “Daleko previše tereta nose mala djeca, starija populacija te države s niskim i srednjim prihodima”, rekla je.
Sićušne čestice zvane PM2,5 – što znači da su manje od 2,5 mikrometara u promjeru – krive su za više od 90 posto smrtnih slučajeva zbog globalnog onečišćenja zraka, pokazalo je izvješće. Čestice PM2.5 mogu ući u krvotok i otkriveno je da utječu na organe u cijelom tijelu. Utvrđeno je da su povezane ne samo s bolestima pluća, već i s bolestima srca, moždanim udarom, dijabetesom, demencijom i pobačajem.
Utjecaji klimatske krize također pogoršavaju kvalitetu zraka, navodi HEI. U izvješću je utvrđeno da “kako suše postaju sve ozbiljnije i dugotrajnije, šumski požari pustoše nekada bujne šume, a oluje prašine pogađaju prostrane ravnice, ispunjavajući zrak česticama koje se zadržavaju dugo vremena.”
Više temperature ljeti također mogu pogoršati utjecaj zagađivača u zraku kao što su dušikovi oksidi, koji se na povišenim temperaturama mogu lakše pretvoriti u ozon, koji može biti osobito nadražujući plin kada se udiše. Dugotrajna izloženost ozonu doprinijela je gotovo pola milijuna smrti u 2021. godini , stoji u izvješću.
Foto: Canva
Borba protiv onečišćenja zraka također bi mogla imati blagotvoran učinak na klimu. Oko pola milijuna smrti djece u 2021. bilo je povezano s prljavim zrakom u zatvorenim prostorima, uglavnom rezultatom kuhanja pomoću prljavih goriva, uključujući biomasu, drveni ugljen, parafin i ugljen. Prelazak na čišća goriva, kao što su solarne peći, mogao bi uvelike smanjiti emisije čestica PM2,5, kao i emisije ugljičnog dioksida.
Prethodni izvještaji su otkrili da gotovo svaka osoba svaki dan udiše nezdrave razine zagađenja zraka i da pola milijuna beba svake godine ubija prljavi zrak.
