Ne postoji ljepši način da čovjek obnovi energiju i nahrani dušu i tijelo od šetnje šumom, posebno ako je riječ o prirodnom staništu koje krasi biološka raznolikost i pruža nam priliku da promatramo prirodu u njenoj punini. Srećom, Hrvatska se može pohvaliti upravo time da je čak 95 posto šumskih površina u državi prirodno, što nije slučaj u ostatku europskih šuma. Također, još uvijek imamo značajan dio kopna pokriven šumama.
Naime, prema važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH, čak 2.759.039,05 hektara Hrvatske ‘pokriveno’ je šumama, što čini čak 48,7 posto kopnene površine države. U hrvatskim šumama najzastupljenija je bukva (37 posto), slijedi hrast lužnjak (12 posto), hrast kitnjak (10 posto), obični grab (9 posto), jela (8 posto), poljski jasen (3 posto), smreka (2 posto) te ostale vrste (preostalih 19 posto). Kako procjene na globalnoj razini kažu da šume pokrivaju 31 posto ukupne zemljine kopnene površine, po tome smo, dakle, značajno iznad prosjeka, što je iznimno važno jer šume na lokalnoj i globalnoj razini štite od većih klimatskih promjena, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave te uvelike utječu na kvalitetu zraka i voda, što je samo dio argumenata zbog kojih svakako treba inzistirati na njihovom daljnjem pametnom iskorištavanju i očuvanju.
Stoga je vrlo važna informacija da se i u državnim i u privatnim šumama na području Hrvatske godišnje posiječe manje drvne mase nego što priraste, što znači da se vodi računa o tom da se osigura njihov opstanak i budućnost biljnog i životinjskog svijeta koji one čuvaju.
