Kina, najveći svjetski graditelj elektrana na ugljen, u prvoj polovini 2024. smanjila je broj dozvola za nove elektrane za gotovo 80 posto, stoji u izvješću skupine za zaštitu okoliša Greenpeace.
Izvješće Greenpeacea za istočnu Aziju, temeljeno na novim podacima o odobrenim projektima, također je otkrilo da je kineski ukupni kapacitet vjetra i sunca od 11,8 terawata (TW) premašio kapacitet ugljena od 11,7 TW po prvi put te čini 84,2 posto svih novih kapaciteta priključenih na mrežu.
Kina je istovremeno u pogon pustila 14 elektrana na ugljen s ukupnim kapacitetom od 10,3 gigavata (GW) za proizvodnju električne energije, što je pad od 79,3 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće.
Rast energije od vjetra i sunca bio je snažan, a izgradnja elektrana na ugljen je usporila, no nije jasno što to usporavanje znači da korištenje fosilnog goriva, rekao je voditelj projekta Greenpeace za istočnu Aziju Gao Yuhe.
“Usporavaju li kineske pokrajine odobrenja za ugljen jer su već odobrile toliko mnogo projekata vezanih za ugljen tijekom ovog petogodišnjeg planskog razdoblja? Ili su ovo posljednji trenuci za ugljen u energetskoj tranziciji u kojoj je ugljen postao nepraktičan? Samo vrijeme može reći”, rekao je Yuhe.
Greenpeace je priopćio da bi ulaganja trebala biti usmjerena na poboljšanje mrežne povezanosti kako bi se povećala proizvodnja ogromne kineske flote elektrana na vjetar i sunce.
Analitičari helsinškog Centra za istraživanje energije i čistog zraka vjeruju da su kineske emisije ugljika možda dosegnule vrhunac 2023. godine.
Izvijestili su da su emisije pale za jedan posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju 2024., što je prvi pad od kraja pandemije covida-19.
Kina je priopćila da i dalje gradi elektrane na ugljen radi stabilnosti mreže i kako bi osigurala dovoljno energije tijekom razdoblja najveće potražnje, poput razdoblja rekordnih vrućina koje su zahvatile dio zemlje tijekom srpnja
