Institut za oceanografiju i ribarstvo

Kritično ugroženi anđeoski morski pas snimljen kod Zadra

WWF je izvijestio da je u blizini Zadra snimljena nekolicina sklatova, takozvanih anđeoskih morskih pasa nalik ražama, koji su bezopasni za ljude, a smatraju se kritično ugroženom vrstom, to je potvrda da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu, što je dobro za bioraznolikost Jadrana.

Vijest da je ribar i ronilac Nikola Kosanović s Molata snimio nekolicinu sklatova, odjeknula je sektorom zaštite prirode i općenito među ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj. “Ta snimka predstavlja jedno od najvrjednijih podvodnih dostignuća te je direktni pokazatelj nužnosti rada na daljnjoj zaštiti te kritično ugrožene vrste”, izvijestili su iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).

WWF i Institut za oceanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u Jadranskom moru moru. Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji obitava na Molatskom otočju.

 

Morski pas Sklat (Squatina squatina) je kritično ugrožena vrsta i jedna od najugroženijih riba Jadranskog mora.🦈

🌍U okviru akcijskog plana za očuvanje sklatova u Sredozemlju (#MedRAP) objavljenog 2019., jedan od prvih koraka na kojem je radio naš Institut, u suradnji s WWF Adria, bio je istraživanje s ciljem identificiranja područja na kojima je prisutna populacija ove vrste u Jadranu.

✅Naše istraživanje tada je pokazalo da se od nekad široko rasprostranjene populacije koja je obitavala diljem Jadrana održala samo populacija na području zadarskog arhipelaga, iako su sporadični nalazi zabilježeni i sjevernije. To je ujedno i jedno od rijetkih područja u Sredozemlju gdje ova vrsta još uvijek obitava.

📣Nakon tog otkrića započela je i edukativna kampanja o važnosti zaštite ove vrste. Potrebu za zaštitom ove vrste morskog psa najviše su prepoznali sami ribari. Zbog specifične biologije, odnosno relativno dugog perioda sazrijevanja i malog broja potomaka, puštanje slučajno ulovljenih jedinki od strane ribara esencijalno je za njihov oporavak i garancija je opstanka populacije.

💗Vesele nas, stoga, snimke koje je učinio ribar Nikola Kosanovic u njihovom prirodnom ambijentu. Kao što možete vidjeti na snimkama, radi se o predivnim bićima koja pod svaku cijenu moramo sačuvati od nestanka.

➡️Za sada ne možemo reći da li se populacija ove vrste oporavlja ili se radi tek o povećanom interesu za ovom vrstom što je rezultiralo brojnim dojavama o njenoj pojavnosti u posljednje vrijeme, no voljeli bi smo da je zaista tako.

👉Još je dug put koji trebamo prijeći da bi ovu ribu mogli prestati smatrati kritično ugroženom, no ne sumnjamo da ćemo dobrim primjerom iz dosadašnje prakse nastaviti ići u tom smjeru.

🎯U suradnji s WWF Adria, započeli smo i projekt označavanje osjetljivih (i većinom zaštičenih) vrsta morskih pasa i raža u Jadranskom moru, između ostalog i sklata.
Nadamo se da ćemo kroz ovaj projekt doći do važnih saznjanja o kretanjima ovih vrsta te o njihovom statusu i stanju populacije u Jadranu. ✨🌊

#Sklat #Angelshark #Squatina

Posted by Institut za oceanografiju i ribarstvo on Monday, July 8, 2024

 

Upravo je ta populacija bila zadnja nada za očuvanje vrste, koja je nekada bila široko i gusto rasprostranjena na cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku.

“WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimke našeg suradnika Nikole Kosanovića potvrda su da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu. Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, no ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Sklatovi su nekada bili nedjeljivi dio identiteta lokalnih zajednica, a želimo da to i ostanu,“ rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.

Sklat izgledom podsjeća na ražu, zakopava se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a može narasti preko metar i pol. “Umjesto da se lovi i prodaje za ‘sitniš’, sklat bi mogao postati prepoznatljiv brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija, mogli imati značajnu korist jer ronioci plaćaju puno da ih vide. Sklat je vrlo skrovite prirode te svaka snimka ili fotografija predstavlja pravu poslasticu za ljubitelje podvodne fotografije”, navode iz WWF-a.

Pritom upozoravaju da je uznemiravanje te strogo zaštićene vrste kažnjivo zakonom.