Najzeleniji glavni grad Europe: Kako se Ljubljana riješila automobila iz centra?

Slovenska prijestolnica Ljubljana počela je 2007. oslobađati svoje središte od automobila. Od tada se smatra pionirom ekološkog urbanog razvoja. Samo nekoliko mjeseci ranije, u listopadu 2006., Zoran Janković pobijedio je na izborima za gradonačelnika Ljubljane kao nezavisni kandidat, a pred gradskom vijećnicom već su se okupljali ljutiti građani. Prosvjedovali su protiv planova novog gradonačelnika da u centru grada ne bude automobila.

Stanovnici su prosvjedovali protiv gubitka parkirnih mjesta ispred svojih ulaznih vrata. Trgovci su se bojali manje kupaca i kako će opskrbiti svoje trgovine. No, Jankovića to nije pokolebalo. Godine 2008. veliki dijelovi povijesne gradske jezgre očišćeni su od automobila. A to je bio samo početak temeljnog redizajna. Sljedećih godina grad je stvorio nove biciklističke staze, izgradio sedam novih pješačkih mostova preko rijeke Ljubljanice i ulagao u lokalni javni prijevoz širenjem mreže autobusa i povećanjem njihove frekvencije. Godine 2011. središnji kongresni trg, koji je prije služio kao veliko parkiralište, pretvoren je u pješačku zonu.

Iste godine grad je uveo danas vrlo popularan i uglavnom besplatan bike sharing sustav BicikelLJ . Prvi sat je uvijek besplatan, drugi košta jedan euro. Stanovnici i turisti mogu iznajmiti zelene bicikle na više od 80 postaja. Sa stopom korisnika od 17 posto domaće populacije i preko 900.000 putovanja, BicikelLJ je jedan od najuspješnijih sustava za iznajmljivanje bicikala u Europi.

Godine 2013. grad je započeo radove na obnovi posebno kontroverznog projekta. Na glavnoj prometnoj osi Slovenska cesta u blizini centra ukinuta su brojna parkirna mjesta u dužini od 400 metara, posađena su 63 nova stabla, prošireni su nogostupi, proširene su ugostiteljske površine, a ulica je zatvorena za osobni automobilski promet. Kasnije je poprečna ulica očišćena od automobila. Nekad automobilima zakrčena glavna ulica odjednom je poprimila šarm pješačke zone.

Cijelo područje bez automobila je omeđeno elektroničkim stupićima. Oni sprječavaju vozače da slučajno zalutaju u njih. Međutim, elektronički stupići nude mogućnost fleksibilnog reagiranja na iznimke. Ulazak dostavnih vozila u zone bez automobila dopušten je od 6:00 do 10:00 sati i samo uz službeno dopuštenje. Elektronička oznaka omogućuje vozilima da automatski spuste stupove.

Grad je 2009. uveo prijevoz za osobe s tjelesnim invaliditetom kojima su udaljenosti unutar područja bez automobila prevelike. Zeleni električni mini bus prevozi ljude od A do B kroz cijeli centar, besplatno. On ne staje na stajalištima, već tamo gdje putnici žele.

Stanovnici koji su zbog preuređenja pogođeni gubitkom parkirnih mjesta mogu parkirati svoje vozilo u obližnjoj garaži za 60 eura godišnje. U tu svrhu grad je izgradio nova podzemna parkirališta nakon uvođenja zona bez automobila. Najveća garaža je otvorena 2011. neposredno ispod središnjeg Kongresnog trga u sklopu njegovog preuređenja i nudi 716 parkirnih mjesta za stanare i posjetitelje. Ako dolazite automobilom i želite doći do centra, jednostavno parkirajte auto u podzemnom parkiralištu i zatim pješice, biciklom ili mini busom do centra.

Uspjeh prometne politike Ljubljane sada se može dokazati brojkama. Od 2007. godine površina za pješake povećana je za 620 posto. Udio pješačkog prometa porastao je s 19 posto na gotovo 35 posto između 2003. i 2013. godine. Nažalost, aktualnije brojke nisu dostupne, ali promatrači procjenjuju da je gradska vlast postigla cilj: jedna trećina pješači i biciklira, jedna trećina koristi javni prijevoz, jedna trećina automobilski promet.

Na redizajniranoj Slovenskoj cesti razine emisija pale su za 70 posto, dok su razine u susjednim ulicama ostale stabilne. Emisije buke također su pale za 6 dB. Strahovi da će manje automobila pokvariti raspoloženje za kupnju pokazali su se neutemeljenima. Ljubljansko središte bez automobila je puno ljudi kao i trgovine. Tijekom posljednjih deset godina Ljubljana, koju je Europska komisija 2016. godine izabrala za zelenu prijestolnicu Europe zbog uspjeha u ekološkom urbanom razvoju, razvila se u pravi turistički magnet.