Ovo su bile najskuplje klimatske katastrofe u svijetu 2023. godine

Studija međunarodne dobrotvorne organizacije Christian Aid pokazala je da su katastrofalne poplave i šumski požari imali veći ekonomski učinak na mjestima s manje otpornim kućama i malo sredstava za obnovu, odnosno u najsiromašnijim krajevima svijeta. Organizacija zbog toga poziva svjetske čelnike da se više posvete financiranju klimatskih promjena i povećaju ulaganja u rano upozoravanje i rano djelovanje.

Izvješće Christian Aida navodi 20 najskupljih klimatskih katastrofa diljem svijeta po glavi stanovnika, koje su uzrokovale smrt i raselile milijune ljudi. Studija je pokazala da se relativni ekonomski učinak poplava, ciklona i suša znatno razlikuje od države do države.

Najveći trošak izazvali su požari na Havajima

Dobrotvorna organizacija je otkrila da su najveći troškovi prirodnih katastrofa po glavi stanovnika bili šumski požari koji su zahvatili Havaje u kolovozu prošle godine. Ti troškovi su iznosili više od 3600 eura po osobi. To je daleko iznad druge najskuplje katastrofe po glavi stanovnika, oluje koja je pogodila Guam u svibnju. Ti troškovi iznose oko 1350 eura po glavi stanovnika.

Christian Aid objašnjava da su katastrofe gore za države koje ih ne mogu izdržati zbog manje otpornih domova u kojima živi lokalno stanovništvo. To su također često dijelovi svijeta gdje je mnogo ljudi zaposleno u poljoprivredi koja je osjetljiva na ekstremne vremenske uvjete, a u kojima vlada  ne ulaže u prevenciju ili obnovu.

Ciklon Freddy, koji se nalazi na popisu, pogodio je stanovništvo Malavija 2023. godine. “One je bio podsjetnik da zajednice koje su najmanje pridonijele klimatskoj krizi najgore pate, troškovi zbog gubitaka i štete iznose stotine milijardi dolara godišnje samo u zemljama u razvoju.”, izjavio je  Nushrat Chowdhury, savjetnik za politiku klimatske pravde Christian Aida u Bangladešu.

“U siromašnijim zemljama ljudi su često manje spremni za katastrofe povezane s klimom i imaju manje resursa s kojima se mogu oporaviti. Posljedica je da više ljudi umire, a oporavak je sporiji i neujednačeniji”, rekao je izvršni direktor Christian Aida, Patrick Watt.

Bogate nacije moraju ulagati u financiranje klimatskih promjena

Izvješće poziva svjetske vođe razvijenih zemalja da usmjere više sredstava u financiranje klimatskih promjena.

“Jasno je da troškovi klimatske krize već teško opterećuju neke od najsiromašnijih ljudi na svijetu. To također pokazuje problem  na nedavnom klimatskom summitu COP28 u Dubaiju, nedostatak financijskih sredstava za zemlje u razvoju da se prilagode utjecajima klimatskih promjena. Sve dok ne riješimo ovaj veliki jaz u prilagodbi, odgovor čovječanstva na klimatsku krizu bit će neuspješan.”, kaže Mohamed Adow, direktor Power Shift Africa, istraživačkog centra za klimu i energiju sa sjedištem u Nairobiju.

Najskuplje klimatske katastrofe po glavi stanovnika bile su:

1. Havaji, SAD, šumski požar – 3.760 €

2. Guam, oluja – 1310 eura

3. Vanuatu, oluja – 860€

4. Novi Zeland, oluja – 420€

5. Novi Zeland, poplava – 335€

6. Italija, poplava – 150€

7. Libija, poplava – 95€

8. Peru, poplava – 60€

9. Španjolska, suša – 45€

10. Myanmar, oluja – 37 €

11. Čile, poplava – 35€

12. Haiti, poplava – 32€

13. Meksiko, oluja – 31€

14. Čile, šumski požar – 27 eura

15. SAD, oluja – €23

16. Kina, poplava – 21€

17. Peru, oluja – 18€

18. Malavi, oluja – 15€

19. SAD, oluja – 14€

20. Peru, poplava – 8€