Europi trebaju pametna ulaganja kako bi povećala otpornost te poboljšala prilagodbu i financiranje smanjenja rizika od katastrofa i klimatskih promjena, poručili su u četvrtak iz Svjetske banke.
Svjetska banka i Europska komisija objavile su danas izvješće “Economics for Disaster Prevention and Preparedness” (Ekonomija za sprečavanje katastrofa i pripravnost), istaknuvši da se Europa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta te je izrazito osjetljiva na sve veće rizike povezane s klimatskim promjenama.
“Proteklih desetljeća Europa se suočava s ogromnim, rastućim, gubicima i štetama od klimatskih katastrofa. Prošla godina bila je najtoplija zabilježena, s katastrofama koje su Europu koštale više od 77 milijardi eura. Prema projekcijama, troškovi nedjelovanja u scenariju velikog zagrijavanja mogli bi dosegnuti sedam posto BDP-a EU-a”, priopćila je Svjetska banka.
Katastrofe mogu neproporcionalno pogoditi najosjetljivije skupine
Regionalni direktor u Svjetskoj banci Sameh Wahba je rekao da su katastrofe razorne za sve, ali mogu neproporcionalno jako pogoditi najosjetljivije skupine u Europi i tako povećati siromaštvo i nejednakost.
“Bez odgovarajućih sustava ti događaji mogu narušiti ostvareni stupanj razvoja. Europske zemlje još uvijek stignu poduzeti mjere kojima će zaštititi živote svojih građana, infrastrukturu i javne financije od posljedica katastrofa i klimatskih promjena, iako je vremena za to sve manje”, izjava je regionalnog direktora prenesena u priopćenju.
“Treba činiti još više”
Iako europske zemlje poduzimaju značajne korake kako bi povećale otpornost, napominju iz Svjetske banke, u izvješćima se kaže da trebaju činiti još više.
Analiza na razini EU-a pokazuje da su brojni ključni sektori, uključujući one koji osiguravaju hitne službe, izloženi višestrukim prirodnim katastrofama. Primjerice, u polovini država članica EU-a vatrogasne postaje nalaze se u područjima s visokom razinom rizika za više od jedne prirodne katastrofe kao što su požari, klizišta, poplave i potresi. Osim toga, u nekoliko država članica EU-a na više od 80 posto cesta velika je opasnost od klizišta, što može dovesti do znatnih kašnjenja u dolasku do područja kojima je potrebna pomoć, navodi se.
“Hitno su potrebna ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost na svim razinama, počevši od ključnih sektora koji osiguravaju hitne službe. Potrebe su znatne, a pritisak na proračune EU-a i država članica velik. U budućnosti ćemo trebati pametno ulagati i prednost davati ulaganjima koja najviše pridonose povećanju otpornosti”, rekla je direktorica Odjela Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Hanna Jahns.
Napominje se i da određivanjem prioriteta ulaganja mogu postati troškovno učinkovita, osobito kad se uzmu u obzir vjerojatne posljedice klimatskih promjena.
Zahvaljujući tome zemlje mogu usmjeriti financiranje na područja ili imovinu koja je više izložena riziku i koja može biti osjetljiva na posljedice katastrofa te ugroziti ljude ili prouzročiti velike poremećaje, kao što je sve starija infrastruktura ili kritične elektroenergetske, telekomunikacijske i prometne mreže. Unatoč razlikama i nesigurnostima, podaci o rizicima i klimatskim promjenama i analize moćni su alati za odabir najučinkovitijih ulaganja za sprečavanje katastrofa, pripravnost i prilagodbu, navodi se.
Troškovi prilagodbe klimatskim promjenama
U studiji se procjenjuje da za zemlje u Europi trošak prilagodbe klimatskim promjenama iznosi između 34 eura i 110 eura po osobi godišnje. Konkretno bi za Uniju troškovi prilagodbe klimatskim promjenama do 2030-ih mogli iznosi između 15 milijardi eura i 64 milijarde eura godišnje, zbog čega bi sredstva za financiranje prilagodbe trebala iznositi između 0,1 i 0,4 posto BDP-a EU-a.
Direktorica Glavne uprave Komisije za klimatsku politiku Elina Bardram je upozorila da postoji znatan jaz u financiranju prilagodbe u Europi, a da je za njegovo premošćivanje potrebno znatno povećati javno, privatno i kombinirano financiranje.
“Još se uvijek troškovi prilagodbe klimatskim promjenama na razini država članica i EU-a ne koriste adekvatno u planiranju ulaganja i izradi financijskih strategija. To treba promijeniti”, poručila je.
Kad je riječ o financijskoj otpornosti, u jednom se izvješću ističe da se na razini EU-a i država članica s previše rizika od katastrofa i klimatskih promjena upravlja u okviru proračunskih instrumenata te da se ne koriste dovoljno prethodno ugovorena sredstva i mehanizmi za prijenos rizika, kao što je osiguranje rizika.
U proračunu Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu suzbijanje požara čini otprilike trećinu troškova svih intervencija. Ako bi se, na primjer, razorna sezona požara iz 2017., u kojoj je zabilježeno više od 100 smrtnih slučajeva i koja je potaknula reforme i ulaganja u sprječavanje katastrofa, dogodila ove godine, za pokrivanje troškova hitnih intervencija godišnji proračun Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu trebao bi se povećati za 70 posto, upozorava se.
