Broj klimatskih tužbi podnesenih protiv tvrtki diljem svijeta naglo raste, a većina zaključenih slučajeva otišlo je na stranu tužitelja, pokazalo je izvješće koje je objavio britanski Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment.
Oko 230 tužbi povezanih s klimom podneseno je protiv korporacija i trgovačkih udruga od 2015. godine, a od njih su dvije trećine pokrenute od 2020., stoji u ovoj analizi.
Jedan od najbrže rastućih oblika sudskih sporova je zbog “pranja klime”, odnosno kada se tvrtke optužuju za lažno predstavljanje svog napretka prema ekološkim ciljevima. Analiza je pokazala da je 47 takvih slučajeva pokrenuto protiv tvrtki i vlada samo u 2023. godini. Od 140 slučajeva “klimatskog pranja” pregledanih između 2016. i 2023., 77 je službeno zaključeno, a od njih su 54 završila presudom u korist tužitelja.
Više od 30 slučajeva u 2023. odnosilo se na načelo “zagađivač plaća”, prema kojem se tvrtke smatraju odgovornima za klimatske štete uzrokovane visokim emisijama stakleničkih plinova. Autori su također istaknuli šest slučajeva “zatvaranja slavina”, koji dovode u pitanje protok financija u područja koja ometaju klimatske ciljeve.
Foto: Canva
Velika većina parničnih slučajeva, njih 129, je 2023. godine pokrenuto u SAD-u. Ujedinjeno Kraljevstvo je drugo s 24 slučaja, dok ih je 10 pokrenuto u Brazilu.
Prošle su godine parnice u vezi s klimom prvi su put pokrenute u Panami i Portugalu. To znači da je sada 55 država zabilježilo slučajeve u vezi s klimom, a sve veći broj parnica pojavljuje se na globalnom jugu, što čini oko 8% svih slučajeva.
Dok se većina klimatskih parnica i dalje vodi protiv vlada, sve veći broj tužbi se pokreće protiv tvrtki, s neravnotežom između SAD-a i ostatka svijeta: 40 posto tužbi izvan SAD-a pokrenuto je protiv tvrtki, dok u U SAD-u samo 15 posto slučajeva uključuje tvrtke.
Jedan od najistaknutijih parničnih slučajeva 2023. bila je presuda u Montani, gdje je sudac presudio u korist tvrdnji mladih stanovnika Montane da su državni dužnosnici povrijedili njihovo pravo na čist i zdrav okoliš promicanjem fosilnih goriva.
Prošlog je tjedna vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva donio značajnu presudu kojom se presuđuje da se utjecaj izgaranja ugljena, nafte i plina na emisije treba uzeti u obzir pri planiranju zahtjeva za nove projekte ekspolatacije ovih energenata, nakon što je lokalni aktivist osporio odluku okružnog vijeća Surreyja da izda dozvolu za planiranje bušotina nafte u Horse Hillu.
Tužbe protiv tvrtki su manje poznate, ali su imale određeni uspjeh u promjeni korporativnog ponašanja. Shell, nizozemski zračni prijevoznik KLM i australska naftna kompanija Santos samo su neke od meta mnoštva tužbi povezanih s klimom u privatnom sektoru.
