Požari koji su prošle godine bjesnili u Kanadi i dijelovima Amazonije bili su najmanje tri puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena, pokazala je prva godišnja procjena šumskih požara.
Prvo izvješće o “stanju šumskih požara” – koje će se objavljivati svake godine – procjenjuje ekstremne šumske požare koji su se dogodili između ožujka 2023. i veljače 2024., njihove uzroke, mogu li se predvidjeti i kako će se rizik od sličnih događaja povećati u budućnosti. Izvješće su izradili Sveučilište East Anglia, britanski Centar za ekologiju i hidrologiju, Met Office i Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze.
Izvješće otkriva da su emisije ugljika uzrokovane šumskim požarima u razdoblju 2023. – 2024. bile 16 posto iznad prosjeka, s 8,2 milijarde tona ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu. Gotovo četvrtina tog ispuštanja nastala je u požarima kanadskih borealnih šuma.
Znanstvenici koji stoje iza izvješća rekli su da bi globalna emisija od šumskih požara bila najveća od svih zabilježenih sezona požara od 2003. godine, da požari u afričkim savanama nisu pogodili 13 posto manje područja od prosjeka.
Sveukupno, oko 3,9 milijuna četvornih kilometara površine planeta izgorjelo je u šumskim požarima tijekom globalne požarne sezone od ožujka 2023. do veljače 2024., malo ispod prosjeka u posljednja dva desetljeća. No emisije ugljika su porasle jer su požari nesrazmjerno pogodili guste šume, navodi se u izvješću.
U izvješću se ističu rekordni požari u Kanadi, najveći zabilježeni požari u Europskoj uniji u Grčkoj koji su usmrtili 19 ljudi te požari izazvani sušom u zapadnoj Amazoniji i sjevernim dijelovima Južne Amerike. Također se naglašavaju smrtonosni požari na Havajima, gdje je poginulo 100 ljudi, i Čileu, u kojima je poginula 131 osoba.
Istraživanje kaže da su rekordni požari u kanadskim borealnim šumama – koji su imali opožareno područje šest puta veće od prosjeka i emisije ugljika devet puta više od prosjeka – postali najmanje tri puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena.
Klimatske promjene učinile su više od 20 puta vjerojatnijim uvjete koji su omogućili ekstremnu sezonu požara u zapadnoj Amazoniji, rekli su istraživači, a dvostruko vjerojatnijim u Grčkoj.
Analiza također otkriva da su požari u Kanadi i Amazoniji bili veći zbog klimatskih promjena.
Glavni autor izvješća Matthew Jones, znanstveni suradnik u Tyndall Centru za istraživanje klimatskih promjena, rekao je: “Prošle smo godine vidjeli šumske požare koji su ubijali ljude, uništavali imovinu i infrastrukturu, uzrokovali masovne evakuacije, prijetili egzistenciji i oštećivali vitalne ekosustave. Šumski požari postaju sve češći i intenzivniji kako se klima zagrijava, a i društvo i okoliš trpe posljedice.”
Znanstvenici su upozorili da će gubitak zaliha ugljika iz šuma u Kanadi i Južnoj Americi imati trajne učinke na klimu na Zemlji, budući da su šumama potrebna desetljeća ili čak stoljeća da se oporave od požara. Oslobođeni ugljik podiže atmosferske koncentracije stakleničkih plinova, zauzvrat potičući više klimatskih promjena. A učestalost i intenzitet ekstremnih šumskih požara povećat će se do kraja stoljeća, osobito ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke, rekli su znanstvenici.
Izvješće je objavljeno u časopisu Earth System Science Data.
