Gotovo 34 milijuna ljudi u 65 velikih američkih gradova, ili 15 posto stanovništva SAD-a, doživljava temperature koje su do 4,5 °C više nego u okolnim područjima, pokazala je nova analiza neprofitne istraživačke skupine Climate Central. To je uglavnom zbog izgrađenih okruženja poput velikih asfaltiranih parkirališta i asfaltnih pločnika i cesta i nedostatka drveća, što pridonosi pojavi zagrijavanja koja je poznata kao efekt urbanog toplinskog otoka.
Istraživanje je pokazalo da je efekt urbanog toplinskog otoka bio najjači u New Yorku, gdje izgrađeni okoliš može povisiti temperature više od 5 °C više nego u obližnjim područjima. Studija je objavljena u trenutku kada SAD-om haraju ekstremne vrućine.
Foto: Canva“Beton, cigle, puno pločnika, visoke zgrade koje ometaju protok zraka i gustoća naseljenosti donijet će toplinu u grad”, rekla je Jen Brady, viša analitičarka podataka u Climate Centralu koja je autorica izvješća.
Tijekom dana sve te površine zadržavaju sunčevo zračenje umjesto da ga izbacuju. Kao rezultat toga, ekstremna vrućina postaje mnogo više koncentrirana u gradovima u usporedbi s ruralnim okolnim područjima. “Kako se vanjski zrak hladi, taj vrlo gusti materijal koji je apsorbirao toplinu počinje ponovno otpuštati tu toplinu u okoliš. Ti toplinski otoci zapravo na kraju ostanu topliji dulje vrijeme”, rekao je Vivek Shandas, profesor klimatske prilagodbe na Sveučilištu Portland State.
Neki od načina smanjenja utjecaja topline uključuju sadnju drveća i grmlja duž ulica i prometnica. Pretvaranje infrastrukture prepune asfalta poput parkirališta u parkove i zelene površine može biti ključno za stvaranje dodatnog hlada, dok omogućuje brže rasipanje sunčevog zračenja. Bojanje cesta i krovova u svjetliju boju također može pomoći u smanjenju apsorpcije topline.
